Prema novoj analizi Raiffeisenbank Austria banke (RBA), udio kunskih kredita je porastao u ukupnom iznosu kredita stanovništva krajem listopada. Rast je iznosio 1,1 milijardi kuna, unutar sveukupnog iznosa od 118,8 milijardi kuna. Zabilježen je rast 0.9 posto više nego u rujnu, dok je ukupni iznos kunskih kredita u tom razdoblju iznosio 56,4 milijarde kuna, odnosno za 17 posto više nego li u prethodnom mjesecu.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, sveukupan rast udjela kunskih kredita iznosio je 41 posto. Možemo zaključiti da je zadržan trend razduživanja domaćeg stanovništva u devizama, te time i smanjenje valutnih rizika. Detaljnije, najveći su udio činili stambeni krediti čija je sveukupna vrijednost krajem listopada iznosila 0,2 posto manja u odnosu na prošlu godinu, odnosno 52,1 milijardu kuna. Konkretno, u kategoriji kreditiranja stanovništva se bilježi trend promjene valutne strukture. Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su u prvoj polovici godine 41,6 milijardi kuna, s udjelom od 35,5 posto. Nadalje, na kunske se kredite u ovom segmentu odnosi 63,7 posto udjela.
Pojačana potražnja za kreditima u kunama povlači i pitanje dostatnosti kunskih izvora, odnosno pitanje imaju li banke dovoljno dugoročnih kunskih sredstava da bi pokrile potražnju za kunskim kreditima, budući da se građani ponajviše odlučuju štedjeti u eurima. Taj „valutni raskorak“ je i bio jedan od razloga zašto je HNB najavio strukturne repo operacije kojima će bankama na raspolaganju ostaviti viškove kunske likvidnosti ročnosti dulje od godine dana, znajući da riskiraju s kunskom štednjom.
Što možemo zaključiti iz ovog izvještaja? Očito je da se period razduživanja domaćeg stanovništva primiče kraju. Razlozi su vjerojatno želja ljudi da se riješe tečajnog rizika, odnosno, tzv. valutno induciranog kreditnog rizika (gađani koji primaju plaću u kunskoj valuti, a otplaćuju kredite u eurima), ali i činjenica da su krediti uz klauzulu u eurima dijelom vezani uz euribor. Euribor je je sada na povijesno najnižim razinama, te se za njega procjenjuje da će rasti promjenom politike Europske središnje banke, iz ekspanzivne u restriktivnu, po uzoru na američki Fed. Sukladno tome se taj rizik želi izbjeći, pri čemu i nešto veća kamata i općenito eventualni trošak refinanciranja, padaju u drugi plan. No, to ne znači izravan i brz oporavak kreditiranja stanovništva. Oporavak uvelike ovisi o stabilnosti i kretanjima na tržištu rada, jer tržište rada zasad ne pokazuje znatan rast zaposlenosti koja je najvažniji faktor pri odlučivanju stanovništva na nova zaduživanja. Zasad možemo očekivati nominalan rast nominalne vrijednosti stambenih kredita.